Razumijevanje pogrebnih tradicija u Bosni i Hercegovini: Kulturni i vjerski običaji

Bosna i Hercegovina je zemlja bogate kulturne i vjerske raznolikosti, što se posebno očituje u običajima vezanim za smrt i pogrebe. Tri glavne etničke skupine u BiH – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – imaju različite vjerske i kulturne tradicije koje utječu na način na koji se održavaju pogrebi, kako se oplakuje pokojnik i kako se pišu osmrtnice. U ovom članku istražit ćemo te jedinstvene običaje i objasniti kako oni oblikuju sadržaj osmrtnica.

1. Vjerski utjecaji na pogrebne običaje

U Bosni i Hercegovini, vjera igra ključnu ulogu u obredima vezanim za smrt. Tri glavne vjerske skupine – muslimani (Bošnjaci), katolici (Hrvati) i pravoslavci (Srbi) – imaju svoje specifične rituale i tradicije.

Bošnjaci (muslimani)

Bošnjaci, koji su uglavnom muslimani, slijede islamske pogrebne običaje. Prema islamskim pravilima, pokojnik se pokopava što je prije moguće, obično u roku od 24 sata nakon smrti. Prije pokopa, tijelo se rituelno opere i umota u bijeli platneni pokrov (kefen). Pogrebna molitva (dženaza) ključan je dio obreda, a održava se u džamiji ili na groblju. Nakon pokopa, obitelj i prijatelji mogu organizirati tevhid, molitveni skup u čast pokojnika.

Hrvati (katolici)

Hrvati u Bosni i Hercegovini su uglavnom katolici, a njihovi pogrebni običaji uključuju mise i molitve za pokojnika. Tijelo se obično izlaže u crkvi ili u obiteljskoj kući, gdje se prijatelji i rodbina mogu oprostiti. Pogrebna misa (zadušnica) održava se prije pokopa, a svećenik blagoslivlja pokojnika i obitelj. Nakon pokopa, običaj je misa zadušnica koja se održava u određenim intervalima (npr. 40 dana nakon smrti, godišnjica smrti).

Srbi (pravoslavci)

Pravoslavni Srbi također imaju bogate pogrebne tradicije. Tijelo se obično izlaže u crkvi ili u obiteljskoj kući, a prije pokopa se održava parastos, molitveni obred u čast pokojnika. Pokop se obavlja uz prisustvo svećenika koji čita molitve i blagoslivlja pokojnika. Nakon pokopa, obitelj organizira pomene (zadušnice) na 3., 9. i 40. dan nakon smrti, kao i na godišnjicu smrti.

2. Kulturni utjecaji na osmrtnice

Osmrtnice u Bosni i Hercegovini često odražavaju vjerske i kulturne običaje zajednice kojoj je pokojnik pripadao. Evo kako se ti utjecaji manifestiraju u sadržaju osmrtnica:

Bošnjaci (muslimani)

Osmrtnice Bošnjaka često sadrže islamski kontekst, uključujući citate iz Kur'ana ili hadisa. Često se spominje da je pokojnik "prešao u ahiret" (zagrobni život) i da se moli za njegovu "mejjet" (pokojnika). Obitelj obično zahvaljuje svima koji su izrazili sućut i poziva na dženazu.

Hrvati (katolici)

Osmrtnice Hrvata često uključuju katoličke elemente, poput citata iz Biblije, poziva na zadušnicu. Često se koriste izrazi poput "blago u Gospodinu preminuo" ili "preminuo u miru Božjem". Obitelj može zahvaliti za izraze sućuti i pozvati na molitvu za pokojnika.

Srbi (pravoslavci)

Pravoslavne osmrtnice često sadrže molitve i citate iz Svetog pisma. Često se koriste izrazi poput "prestavi se Gospodu" ili "upokojio se u vjeru". Obitelj obično zahvaljuje za sućut i poziva na parastos ili zadušnicu.

3. Osobni i obiteljski detalji

Bez obzira na vjersku pripadnost, sve osmrtnice u Bosni i Hercegovini obično uključuju sljedeće elemente:

• Ime i prezime pokojnika: Navodi se puno ime, a često i nadimak ako ga je osoba imala.

• Datum odnosno godina rođenja i smrti: Ovi podaci su ključni za identificiranje pokojnika.

• Kratka biografija: Opisuje se obrazovanje, karijera, hobiji i druge važne životne detalje.

• Obiteljski detalji: Spominju se preživjeli članovi obitelji (supružnik, djeca, unuci) i oni koji su preminuli prije njih.

• Pogrebni detalji: Navodi se datum, vrijeme i mjesto održavanja pogrebnih obreda.

4. Primjeri osmrtnica

Evo primjera osmrtnica koje odražavaju različite vjerske i kulturne tradicije:

Bošnjačka osmrtnica

Ahmet Hadžić, rođen 15. ožujka 1945. u Sarajevu, preminuo je 10. travnja 2023. u Sarajevu. Ahmet je bio voljeni otac, djed i prijatelj koji je svoj život posvetio obitelji i zajednici. Dženaza će se održati 11. travnja u 12 sati u džamiji Gazi Husrev-beg. Obitelj zahvaljuje svima na izrazima sućuti i moli za molitvu za njegovu mejjet.

Hrvatska osmrtnica

Ivana Horvat, rođena 20. lipnja 1950. u Mostaru, preminula je 5. svibnja 2023. u Mostaru. Ivana je bila voljena supruga, majka i baka koja je svoj život posvetila obitelji i vjeri. Zadušnica će se održati 6. svibnja u 10 sati u crkvi sv. Petra i Pavla. Obitelj zahvaljuje na izrazima sućuti i moli za molitvu za njezin vječni počinak.

Srpska osmrtnica

Milan Jovanović, rođen 10. januara 1940. u Banjoj Luci, preminuo je 1. maja 2023. u Banjoj Luci. Milan je bio voljeni otac, djed i prijatelj koji je svoj život posvetio obitelji i zajednici. Parastos će se održati 2. maja u 11 časova u crkvi sv. Georgija. Obitelj zahvaljuje na izrazima sućuti i moli za molitvu za njegovu dušu.

5. Zaključak

Pogrebne tradicije u Bosni i Hercegovini duboko su ukorijenjene u vjerskim i kulturnim običajima tri glavne etničke skupine. Razumijevanje tih tradicija ključno je za pisanje smislenih osmrtnica koje odražavaju život i vrijednosti pokojnika. Bez obzira na vjersku pripadnost, svaka osmrtnica služi kao posljednji iskaz ljubavi i poštovanja prema onima koje smo izgubili.